Istraživanja u Srbiji i Crnoj Gori

.

Problem nezaposlenosti mladih, uprkos određenim poboljšanjima primetnim tokom nekoliko prethodnih godina, prevashodno kao posledicom povoljnijih makroekonomskih trendova, još je veoma aktuelan u zemljama Zapadnog Balkana. Očekivano, pandemija KOVID-19 imala je negativan uticaj na položaj mladih na tržištu rada.

NEET stopa se prati u zemljama članicama EU od 2010. godine. Interesovanje za praćenje ove skupine mladih dodatno je podstaknuto definisanjem ciljeva Agende održivog razvoja (UN, 2015), tačnije ulaganjem napora donosilaca odluka na globalnom nivou za realizovanje cilja 8. Agende održivog razvoja: promocija inkluzivnog i održivog razvoja, zaposlenosti i dostojanstvenog rada za sve, rešavanje problema nezaposlenosti mladih, a posebno onih koji nisu zaposleni i ne nalaze se u procesu obrazovanja ili obuke. Praćenje indikatora o mladima koji nisu zaposleni, nisu u procesu obrazovanja ili obuke/treninga – NEET smatraju se korisnim za praćenje javnih politika usmerenih ka zapošljavanju ranjivih kategorija.

Izbijanjem pandemije povoljan trend pada nezaposlenosti mladih je prekinut i udeo mladih u NEET statusu ponovo beleži porast. Bez obzira na vidljive pomake u poslednjih nekoliko godina, Srbija, uz Crnu Goru i Severnu Makedoniju, prednjači u Evropi po visokom broju NEET mladih, dok su najniže NEET stope u 2020. godini registrovane u Holandiji i Norveškoj (Evrostat, 2020).

Na međunarodnom nivou, EU Youth Strategy ističe da mladi imaju bitnu ulogu u socio-ekonomskim, kulturnim, društvenim i tehnološkim izazovima s kojima se društvo suočava. Sektor informaciono komunikacionih tehnologija (IKT) nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih s različitim stepenom obrazovanja, ali je i pogodan za prekvalifikaciju, što povećava njihovo interesovanje za IT poslove. Dosadašnja iskustva su pokazala da kompanije teže da regrutuju diplomce koji poseduju specijalizovano znanje iz IKT, menadžmenta i ekonomije, što zahteva implementaciju multidisciplinarnih obrazovnih kurseva (FREN, 2020). Stoga, potreba za neformalnim obrazovanjem među mladima sve je veća. Formalno obrazovanje ne uspeva da održi korak sa brzim promena na tržištu rada, pa su neformalne obuke pogodan način za usvajanje potrebnih veština među mladima. Digitalne veštine (IT veštine), veštine preduzetništva i meke veštine (soft skills) postaju sve relevantnije na tržištu rada.

Cilj ovih istraživanja je identifikacija mogućnosti uključivanja mladih iz NEET kategorije na tržište rada kroz jačanje njihove zapošljivosti sprovođenjem obuka za sticanje veština za kojima postoji tražnja na tržištu rada. Imajući u vidu da se inicijativa bazira na modelu „Sve na jednom mestu“, istraživanje podrazumeva uključenost i blisku saradnju različitih aktera omladinske politike. Pored ispitivanja karakteristika mladih iz kategorije NEET, analize njihovih kapaciteta i interesovanja, istraživanjem su obuhvaćeni stavovi predstavnika civilnog sektora, donosilaca odluka na lokalnom nivou i predstavnika kompanija iz oblasti Sandžaka u vezi sa mogućnostima zapošljavanja i jačanja veština ove grupacije mladih. Istraživanje je sprovedeno u periodu od oktobra do decembra 2021. godine.