Kako Evropa i svet štite mlade od alkohola?
Kada govorimo o zaštiti mladih od štetnog uticaja alkohola, nije dovoljno govoriti samo o individualnim izborima. Na odluke mladih utiču dostupnost alkohola, njegova cena, način na koji se prodaje i promoviše, društvene norme, digitalno okruženje u kojem provode veliki deo vremena, ali i sposobnost institucija da pravila koja postoje zaista sprovedu.
Zato se savremene politike zaštite mladih sve manje oslanjaju samo na poruku „mladi treba da donose odgovorne odluke“, a sve više na pitanje: kakvo smo okruženje napravili da bi zdrava i bezbedna odluka uopšte bila lakša?
U tom smislu, zaštita mladih nalazi se na preseku više oblasti – javnog zdravlja, zaštite potrošača, regulacije tržišta, poreske politike i zaštite od komercijalnih uticaja.
Mladi nisu samo potrošači koji „treba da znaju bolje“
Zaštita potrošača u Evropskoj uniji polazi od toga da svi potrošači nemaju isti položaj na tržištu. Važeća Direktiva o nepoštenim poslovnim praksama posebno prepoznaje situacije u kojima su potrošači zbog svojih godina ranjiviji na određenu poslovnu praksu i zahteva da se njen uticaj procenjuje upravo iz perspektive takve grupe.
Ovaj pristup je dodatno naglašen novom Agendom EU za potrošače do 2030. godine, usvojenom krajem 2025. Jedan od njenih centralnih prioriteta jeste zaštita potrošača u ranjivim situacijama, a posebno dece i mladih u digitalnom okruženju, zajedno sa efikasnijim sprovođenjem postojećih pravila.
To menja i način na koji razmišljamo o alkoholu. Odgovornost ne može biti na mladoj osobi da prepozna rizik, odoli oglasnoj poruci ili proceni da li je određeni proizvod za nju bezbedan. Odgovornost postoji na strani tržišta koje proizvod nudi, onih koji ga prodaju i promovišu, kao i institucija koje postavljaju i sprovode pravila.
Zabrana prodaje vredi onoliko koliko funkcioniše u praksi
Kontrola dostupnosti alkohola jedna je od oblasti oko kojih postoji vrlo stabilan međunarodni konsenzus. Sve države članice EU imaju neku zakonsku minimalnu starosnu granicu za kupovinu alkohola, iako se konkretne granice i pravila razlikuju od zemlje do zemlje.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Globalnom akcionom planu za alkohol 2022–2030, kao i u najnovijem SAFER izveštaju iz juna 2026, među najdelotvornije mere ubraja ograničavanje dostupnosti alkohola i stvaranje sistema u kojima se zabrane ne samo propišu već i sprovode.
Novi SZO vodič iz 2025. upravo zato veliku pažnju posvećuje ne samo sadržaju zakona, nego i praćenju njihove primene i mogućnosti da se prekršaji efikasno otkriju i sankcionišu. Drugim rečima, pitanje nije samo da li postoji minimalna starosna granica, već kako se proveravaju godine, ko vrši nadzor, kakve dokaze institucije mogu da koriste i šta se događa kada se pravilo prekrši.
To je upravo ono što pokušavamo da proverimo i našim istraživanjima metodom „prikrivene kupovine“: ne šta piše da bi trebalo da se dogodi za kasom, nego šta se zaista događa kada maloletna osoba pokuša da kupi alkohol.
Zaštita se više ne završava na kasi – niti na televiziji
Komercijalni uticaj danas se ne odvija samo kroz tradicionalne reklame. Mladi se sa brendovima i komercijalnim porukama susreću kroz društvene mreže, influensere, sponzorisani sadržaj, sportske i muzičke događaje, video-platforme i personalizovano oglašavanje.
EU već ima posebna pravila za alkohol u audiovizuelnim medijima. Važeća Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama propisuje da komercijalne komunikacije za alkohol ne smeju biti posebno usmerene ka maloletnicima niti, između ostalog, stvarati utisak da alkohol doprinosi društvenom ili seksualnom uspehu ili predstavljati uzdržavanje i umerenost u negativnom svetlu.
Ali širi digitalni okvir danas ide još dalje. Digital Services Act zahteva od platformi dostupnih maloletnicima visok nivo njihove privatnosti i bezbednosti i zabranjuje profilisano oglašavanje zasnovano na ličnim podacima kada platforma sa razumnom sigurnošću zna da je korisnik maloletan.
A ovo je oblast koja se upravo sada dodatno razvija. Evropska komisija je u septembru 2026. usvojila novi EU KIDS Act, usmeren na snažniju zaštitu dece na društvenim mrežama i drugim digitalnim servisima, dok je Digital Fairness Act, koji treba posebno da adresira manipulativni dizajn, problematične prakse influensera i iskorišćavanje ranjivosti potrošača, još u pripremi.
Za alkohol je ovo posebno važno jer SZO upozorava da efikasna politika ne treba da se ograniči samo na klasično oglašavanje, već da obuhvati i promociju i sponzorstva, uključujući savremeno digitalno okruženje. Najnoviji SAFER okvir zato ponovo svrstava sveobuhvatna ograničenja marketinga među pet ključnih mera alkoholne politike.
Cena alkohola je takođe javnozdravstvena politika
Jedna od najjasnije potvrđenih mera jeste i smanjenje pristupačnosti alkohola kroz akcize i druge cenovne politike.
SZO-Evropa je 2025. objavio poseban praktični vodič za oporezivanje alkohola, a SAFER izveštaj iz 2026. ponovo povećanje cena kroz akcize svrstava među najefikasnije i najisplativije mere za smanjenje štete povezane sa alkoholom.
Važno je i ko upravlja tim sredstvima. Akcize nisu donacija alkoholne industrije niti oblik njenog društveno odgovornog poslovanja. One su javni prihod i instrument javne politike. SZO-Evropa ukazuje da prihodi ostvareni oporezivanjem alkohola mogu istovremeno doprineti smanjenju potrošnje i obezbediti dodatna javna sredstva koja se mogu usmeravati u zdravstvo i socijalne programe.
Zbog toga je za nas pitanje ulaganja u prevenciju povezano sa odgovornošću države da koristi dostupne javne mehanizme za zaštitu zdravlja – a ne sa očekivanjem da industrija koja od prodaje alkohola ostvaruje prihod sama određuje kada, kako i koju prevenciju želi da finansira.
A gde je Srbija?
Srbija nije izvan ovih procesa. Članica je Svetske zdravstvene organizacije i pripada SZO Evropskom regionu, a SZO ima stalnu kancelariju u Srbiji koja sa nacionalnim institucijama radi na javnozdravstvenim politikama i sprovođenju međunarodnih zdravstvenih okvira.
To ipak ne znači da su preporuke SZO automatski domaći zakon. Globalni akcioni plan za alkohol 2022 – 2030 podržale su države članice SZO i on predstavlja zajednički pravac delovanja, ali se konkretne mere primenjuju kroz nacionalne zakone, politike, budžete, inspekcijske sisteme i javnozdravstvene programe.
Srbija neke od tih mehanizama već ima. Novi Zakon o zaštiti potrošača, koji se primenjuje od avgusta 2026., zabranjuje prodaju, isporuku, usluživanje i poklanjanje alkohola licima mlađim od 18 godina, a trgovcu daje pravo da, kada sumnja u uzrast kupca, odbije prodaju dok mu kupac ne omogući uvid u odgovarajući identifikacioni dokument.
Postoje i zakonska ograničenja marketinga. Zakon o oglašavanju zabranjuje da oglašavanje alkoholnih pića bude neposredno ili posredno usmereno ka deci i maloletnicima, ali istovremeno, pod određenim uslovima, dozvoljava oglašavanje alkoholnih pića sa manje od 20% alkohola, uključujući internet oglašavanje i oglašavanje u vezi sa sportskim događajima. Dozvoljeno je oglašavanje alkoholnih pića sa manje od 20% alkohola na javnom prostoru, na mestu koje je udaljeno najmanje 100 metara vazdušnom linijom od najbliže tačke kompleksa predškolske, školske, zdravstvene ili ustanove namenjene maloletnicima, oglašavanje na prevoznim sredstvima, osim sredstvima javnog prevoza (autobus, tramvaj, taksi i sl.), kao i putem elektronskih medija, u bioskopima, pozorištima ili drugim prostorima gde se vrši prikazivanje odnosno izvođenje predstava, u terminu od 18:00 do 06:00 časova, ali i u štampanim medijima, osim ako su tematski ili ciljno namenjene deci ili maloletnicima.
Srbija takođe primenjuje akcize na alkoholna pića, a oblast akciza trenutno je i deo procesa daljeg usklađivanja sa pravom EU. Ministarstvo finansija je u junu 2026. sprovelo javnu raspravu o novom Zakonu o akcizama čija je primena predviđena od pristupanja Srbije Evropskoj uniji.
Drugim rečima: ne krećemo od nule. Ali postojanje propisa nije isto što i potpuno sprovedena javna politika.
Zaštita potrošača i javno zdravlje su i deo puta Srbije ka EU
Ovo je posebno važno jer Srbija istovremeno pregovara o pristupanju Evropskoj uniji.
Zaštita potrošača i javno zdravlje zajedno čine Poglavlje 28 pravnih tekovina EU. Ono ne obuhvata samo donošenje propisa, već i postojanje institucija i kapaciteta koji omogućavaju efikasan nadzor tržišta i stvarno sprovođenje prava potrošača.
Prema najnovijem godišnjem izveštaju Evropske komisije za Srbiju, objavljenom u novembru 2025, Srbija je u ovoj oblasti ocenjena kao umereno pripremljena, uz ograničen napredak tokom izveštajnog perioda. Komisija navodi da je zakonodavstvo Srbije u oblasti zaštite potrošača u velikoj meri usklađeno sa evropskim okvirom, ali da su potrebna dalja usklađivanja, uključujući zaštitu potrošača i opštu bezbednost proizvoda.
Poglavlje 28 pritom, prema stanju pregovora dostupnom u 2026. godini, još nije otvoreno. Srbija je do jula 2026. otvorila ukupno 22 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila dva, dok je za Poglavlje 28 ranije dostavila svoju pregovaračku poziciju.
Važno je, međutim, ne pojednostaviti ovu priču: ne postoji jedan jedinstveni „EU zakon o alkoholu“ koji Srbija treba samo da prepiše. Zaštita mladih od štete povezane sa alkoholom nalazi se na preseku više evropskih i nacionalnih politika – zaštite potrošača, javnog zdravlja, oglašavanja i digitalnih usluga, oporezivanja, inspekcijskog nadzora i nacionalnih pravila o dostupnosti alkohola.
Upravo zato proces pristupanja EU može biti važan okvir, ali nije zamena za domaću odgovornost da propise pretvorimo u praksu.
A šta mi radimo povodom ovoga?
Naše zagovaračke inicijative polaze od onoga što vidimo u Srbiji – od podataka koje prikupljamo, iskustava mladih i lokalnih zajednica i razgovora sa prodavcima, institucijama, stručnjacima i organizacijama civilnog društva.
Ali ih ne razvijamo izolovano.
CZOR godinama učestvuje u međunarodnoj razmeni znanja i praksi u oblastima omladinske politike, javnog zdravlja i prevencije štete povezane sa alkoholom. Kao članica mreže Movendi International, sarađujemo sa organizacijama i stručnjacima iz različitih delova sveta oko razvoja politika zasnovanih na dokazima i stvaranja zdravijih okruženja za zajednice. Iskustva smo razmenjivali na međunarodnim i evropskim skupovima, uključujući 9. evropsku konferenciju o politikama u oblasti alkohola u Norveškoj 2022. godine i 7. globalnu konferenciju o politikama u oblasti alkohola u Južnoj Africi 2023. godine. Pored toga, radimo na formiranju nacionalnih i regionalnih mreža organizacija civilnog društva u Srbiji, koje će se baviti unapređenjem zaštite mladih u ovoj oblasti, zajedno sa našim partnerima iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore i uz podršku IOGT-NTO Movement iz Švedske.
Za nas međunarodna saradnja ima smisla samo ako se znanje vraća u zajednicu. Zato iskustva iz drugih zemalja ne posmatramo kao gotova rešenja koja treba prepisati. Poređujemo ih sa našim zakonima, proveravamo kroz podatke koje prikupljamo i pitamo šta bi zaista moglo da funkcioniše u Srbiji.
Iz toga proizlaze i naše četiri zagovaračke teme: jasniji i usklađeni propisi, efikasniji inspekcijski nadzor, održiva javna ulaganja u prevenciju i bezbednija okruženja za mlade.
Jer zaštita mladih nije zadatak samo jedne porodice, jednog prodavca ili jedne institucije. Ona zavisi od toga kako kao društvo uređujemo tržište, kako primenjujemo pravila i kakav prostor ostavljamo mladima da odrastaju, druže se i donose odluke bez nepotrebnog komercijalnog pritiska.